Industrijska proizvodnja rasla 2,6%, uz brodove vukli kemijska, drvna i farmaceutska industrija. Četvrti kvartal BDP bi mogao rasti 2,5%
U godini iza nas ostvaren je rast industrijske proizvodnje od 2,6 posto, što je nakon pet godina pada druga godina zaredom u kojoj industrija raste. Zbog minusa ostvarenih od 2009. do kraja 2013. godine, domaća je industrija još uvijek oko 15% slabija nego što je bila 2008 godine, no oporavak je trajnije naravi. Sličan tempo rasta očekuje se i ove godine.
Podcijenili rast
Analitičari RBA uočavaju da je rast industrijske proizvodnje u 2015. posljedica rasta prerađivačke industrije od 3,5 posto, a ona čini četiri petine ukupne industrije te rudarstva i vađenja (5%). S druge strane u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom zabilježen je godišnji pad od 5,6%.
Glavni pokretači rasta prerađivačke industrije s dvoznamenkastim stopama rasta bili su proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnja (37,3%), zatim kožna industrija koja je skočila za četvrtinu, drvna industrija 14 posto, farmaceutska i kemijska oko 11 posto te proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (11,1%). U najvećoj djelatnosti prerađivačke industrije, proizvodnji prehrambenih proizvoda (udio od 16,1%) godišnji rast je bio 3,9%.
Nastavak povećanja izvoza, uz rast industrije te oporavak građevine i domaće potrošnje, mogli bi donijeti stopu rasta BDP-a u četvrtom kvartalu blizu 2,5 posto, pa bi i godišnja stopa rasta hrvatskog BDP-a mogla biti tek nešto niža od 2%. Podsjetimo, na početku 2015. prognoze rasta bile su loše i očekivanja su se kretala između 0,2 i 0,5%. Sve to daje vjetar u leđa novoj vladi, jer će joj osiguravati bolju naplatu poreza.
Podatak o vrijednosti BDP-a za 2015. bit će poznat prije nego što Oreškovića vlada donese proračun, pa će imati jasniju sliku i o deficitu koji ne bi smio biti veći od 3,5% BDP-a. Do kraja 2017. proračunski bi deficit trebao pasti ispod tri posto, a u toj bi godini trebalo doći i do stabiliziranja javnog duga. Donedavni ministar turizma Darko Lorencin uvjeren je da turizam lani donio oko 8 milijardi eura prihoda, a tu svoju procjenu temelji na rastu broja noćenja i turista između 7 i 8%.
Rasle i plaće
Rastegne li Hrvatska turističku sezonu na veći dio godine, ti bi prihodi i nadalje mogli biti ključan stabilizator, no od ulaska u EU skočio je i robni izvoz. U prvih 11 mjeseci on je rastao 11,7 posto, pri čemu domaća ekonomska pamet tek treba utvrditi koliki je udio prekogranične trgovine u tom izvozu. Pad cijena sirove nafte ima pozitivan utjecaj nadomaću robnu razmjenu, a uvoz je lani rastao gotovo upola sporije od izvoza. Godina iza nas prva je postkrizna godina u kojoj je došlo do povećanja neto plaća, i to za 4,9%, što je najveći rast plaća od 2004 godine.
Kreditna je aktivnost i dalje u padu jer se razdužuju stanovništvo i poduzetnici, a jedino država uzima nove kredite.
http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/brodogradnja-dize-industriju-1056066
